Naslovna Automobili Da li su svi električni automobili ekološki prihvatljivi i od čega to...

Da li su svi električni automobili ekološki prihvatljivi i od čega to zavisi?

661
0

Električna vozila moćno su oružje u svetskoj borbi protiv globalnog zagrevanja, ali njihov uticaj uveliko varira od zemlje do zemlje i u nekim državama izgleda da električna vozila zagađuju više od benzinskih modela, pokazala je analiza podataka!

Što se tiče Evrope, u kojoj prodaja električnih vozila raste najbrže na svetu, električna vozila staraju više emisija ugljenika jer mreže i previše zavisne od uglja. Kao primer su Poljska i Kosovo, navodi istraživačka konsultantska kuća Radiant Energi Group (REG).

U drugim delovima Evrope, međutim, slika je bolja, iako relativne uštede ugljenika zavise od mreža za snabdevanje.

Najbolje rezultate ima Švajcarska koja ima nuklearni i hidroelektrični pogon sa 100% uštede ugljenika u odnosu na vozila na benzin, Norveška 98%, Francuska 96%, Švedska 95% i Austrija 93%, navodi Rojters.

Zaostaju Kipar sa 4%, Srbija 15%, Estonija 35% i Holandija 37%. Podaci takođe pokazuju da vozač električnog vozila u Nemačkoj, koji se oslanja na mešavinu obnovljivih izvora energije i uglja, ostvaruje uštedu gasova od 55%.

U zemljama poput Nemačke ili Španije sa velikim ulaganjima u solarnu energiju, nedostatak skladišta obnovljive energije znači da količina ugljenika koja se uštedi vožnjom EV-a u velikoj meri zavisi od doba dana kada punite elektični automobil.

Punjenje popodne – kada su sunce i vetar preovlađujući – štedi 16-18% više ugljenika nego noću kada je veća verovatnoća da će mreže biti napajane gasom ili ugljem.

Foto: Unsplash

Analiza, zasnovana na javnim podacima platforme za transparentnost evropskog operatera prenosnog sistema ENTSO-E i Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), nastala je uoči rasprava o transportu na samitu COP26 .

Pokazalo se da sposobnost automobilske industrije da smanji emisije zavisi od pronalaženja boljih načina za dekarbonizaciju električnih mreža i skladištenja obnovljive energije. Sa ovim izazovom se mnoge evropske zemlje još uvek nisu izborile.

Litijum-jonske baterije su u stanju da skladište energiju u punom kapacitetu samo do oko četiri sata, što znači da se čak i zemlje koje tokom dana nabavljaju značajne količine solarne energije bore!

Dok konzistentna energija sa niskim sadržajem ugljenika ne bude dostupna širom regiona, vozači električnih vozila koji žele da smanje zagađenja neće biti sigurni da li isto i postižu! o

-Struja ima sposobnost dekarbonizacije transporta na način na koji motori sa unutrašnjim sagorevanjem nikada neće – rekao je istraživač Sid Baga.

– Ali uticaj elektrifikacije na ugljenik dramatično varira u zavisnosti od energetskog miksa zemlje. Zemlje moraju usvojiti kredibilne i ostvarive strategije dekarbonizacije električne energije da bi tranzicija EV bila uspešna.

Jaz u emisijama između električnih i benzinskih vozila opao je poslednjih godina pošto su proizvođači automobila svesni da će morati da ispune ciljeve EU za smanjenje ugljenika. Kao rezultat toga, intenzitet ugljenika kod novoregistrovanih automobila na benzin u Evropi pao je u proseku za 25% između 2006. i 2016. godine, prema podacima EEA.

Prodaja električnih vozila u Evropi je podstaknuta vladinim subvencijama i propisima. Jedno od pet vozila prodatih u Evropi u poslednjem kvartalu bilo je električnoo, a konsultantska kuća Ernst & Young očekuje da će prodaja modela sa nultom emisijom biti veća od ICE do 2028.

Prethodni tekstUlaganjima nema kraja: Trilion dolara spremno za nova električna vozila i baterije?
Sledeći tekstSubaru konačno predstavio Solterru, svoj prvi potpuno električni automobil!